Ova web stranica koristi kolačiće. Korištenjem ove web stranice pristajete na upotrebu kolačića.

Više informacija

Hrana za zdravo srce

Holesterol - neprijatelj našeg srca

Naša tijela dobivaju većinu holesterola iz hrane. Naslage nastaju na stijenkama arterija, a mogu dovesti do širenja arterioskleroze, koronarnih bolesti i hipertenzije. Dakle, fizička aktivnost i pravilna ishrana igraju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu.

Namirnice koje su korisne za srce:

  • Voće i povrće – 5 puta dnevno. U našem svakodnevnom jelovniku trebalo bi biti najmanje pola kilograma voća i povrća. Oni ne samo da su bogat izvor vlakana nego uz to sadrže i antioksidanse (beta-karoten, vitamine C i E). Također sadrže folnu kiselinu i vitamine iz B grupe koji nas rješavaju supstanci koje dovode do arterioskleroze. Najbolje je zeleno lisnato povrće i agrumi.
  • Mliječni proizvodi – 3-4 puta dnevno. Mlijeko, jogurt i svježi sir su odličan izvor kalcijuma, koji pomažu spaliti masne naslage i pomažu u održavanju odgovarajuće tjelesne težine, a to igra i ključnu ulogu u preventivnim mjerama koje se odnose na bolesti srca.
  • Nemasno meso – 3-4 puta sedmično. Govedina, svinjetina i janjetina sadrže sialičnu kiselinu, koju tijelo uglavnom uspješno eliminira, ali se neke čestice mogu ugraditi u stanice krvnih žila i arterija, što može dovesti do kardiovaskularnih bolesti. Dakle, bolje je izbjegavati ovo meso i jesti nemasno, npr. piletinu.
  • Žitarice – 4-5 puta dnevno. To bi trebalo da budu integralni proizvodi, kao što su ražev hljeb, griz, smeđa riža, musli i zobene pahuljice jer su bogate vlaknima. Vlakna apsorbiraju čestice holesterola iz hrane i sprečavaju njihovu apsorpciju u tijelo.
  • Masna morska riba – 3 puta sedmično. Losos, tuna ili sardina su bogate masnim kiselinama omega-3 grupe, koji snižavaju trigliceride u krvi i imaju antitrombocitna svojstva. Najbolje je jesti pečenu ili ribu spremljenu na žaru.

Šta je štetno i kako pomoći sebi

Srce je napregnuto nedostatkom fizičke aktivnosti i hrane bogate holesterolom. Stanje srca se pogoršava pušenjem, ali i raznim drugim supstancama. Bolesti kao što su dijabetes, gojaznost, pa čak i gripa ili depresija mogu oslabiti srce. Pridržavanje posebnih dijeta neće nam pružiti iznenađujuće rezultate, ali u kombinaciji sa zdravim načinom življenja, u velikoj mjeri će utjecati na funkcionisanje našeg krvotoka. Treba imati na umu da se arteroskleroza, koja je jedan od glavnih uzroka bolesti srca, razvija tokom dužeg vremenskog perioda, polako i često bez ikakvih vidljivih simptoma.


Recepti koji bi vas mogli zanimati

Rižoto sa šampinjonima, sušenim paradajzom i rukolom
Rižoto sa šampinjonima, sušenim paradajzom i rukolom

Slasno i lagano jelo - svježi rižoto sa šampinjonima.

2 osobe 30-45 min Srednje zahtjevno
Krem supa od buče sa škampima
Krem supa od buče sa škampima

Idealni recept za ljubitelje hrane od plodova mora. Izvrsni okus škampi poboljšan okusom buče daje brzu i nutritivno bogatu krem juhu

4 osobe 15-30 min Jednostavno
Vegetarijanski chilli sa zelenim i žutim mahunama
Vegetarijanski chilli sa zelenim i žutim mahunama

Pikantni veganski recept pun proteina i izvrsno jelo za nedjeljni ručak

2 osobe 15-30 min Srednje zahtjevno
Baguette s bijelim lukom
Baguette s bijelim lukom

Recept za baguette s bijelim lukom - simbol francuske kuhinje.

4 osobe 30-45 min Jednostavno
Hrana za zdravo srce

Holesterol - neprijatelj našeg srca

Naša tijela dobivaju većinu holesterola iz hrane. Naslage nastaju na stijenkama arterija, a mogu dovesti do širenja arterioskleroze, koronarnih bolesti i hipertenzije. Dakle, fizička aktivnost i pravilna ishrana igraju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu.

Namirnice koje su korisne za srce:

  • Voće i povrće – 5 puta dnevno. U našem svakodnevnom jelovniku trebalo bi biti najmanje pola kilograma voća i povrća. Oni ne samo da su bogat izvor vlakana nego uz to sadrže i antioksidanse (beta-karoten, vitamine C i E). Također sadrže folnu kiselinu i vitamine iz B grupe koji nas rješavaju supstanci koje dovode do arterioskleroze. Najbolje je zeleno lisnato povrće i agrumi.
  • Mliječni proizvodi – 3-4 puta dnevno. Mlijeko, jogurt i svježi sir su odličan izvor kalcijuma, koji pomažu spaliti masne naslage i pomažu u održavanju odgovarajuće tjelesne težine, a to igra i ključnu ulogu u preventivnim mjerama koje se odnose na bolesti srca.
  • Nemasno meso – 3-4 puta sedmično. Govedina, svinjetina i janjetina sadrže sialičnu kiselinu, koju tijelo uglavnom uspješno eliminira, ali se neke čestice mogu ugraditi u stanice krvnih žila i arterija, što može dovesti do kardiovaskularnih bolesti. Dakle, bolje je izbjegavati ovo meso i jesti nemasno, npr. piletinu.
  • Žitarice – 4-5 puta dnevno. To bi trebalo da budu integralni proizvodi, kao što su ražev hljeb, griz, smeđa riža, musli i zobene pahuljice jer su bogate vlaknima. Vlakna apsorbiraju čestice holesterola iz hrane i sprečavaju njihovu apsorpciju u tijelo.
  • Masna morska riba – 3 puta sedmično. Losos, tuna ili sardina su bogate masnim kiselinama omega-3 grupe, koji snižavaju trigliceride u krvi i imaju antitrombocitna svojstva. Najbolje je jesti pečenu ili ribu spremljenu na žaru.

Šta je štetno i kako pomoći sebi

Srce je napregnuto nedostatkom fizičke aktivnosti i hrane bogate holesterolom. Stanje srca se pogoršava pušenjem, ali i raznim drugim supstancama. Bolesti kao što su dijabetes, gojaznost, pa čak i gripa ili depresija mogu oslabiti srce. Pridržavanje posebnih dijeta neće nam pružiti iznenađujuće rezultate, ali u kombinaciji sa zdravim načinom življenja, u velikoj mjeri će utjecati na funkcionisanje našeg krvotoka. Treba imati na umu da se arteroskleroza, koja je jedan od glavnih uzroka bolesti srca, razvija tokom dužeg vremenskog perioda, polako i često bez ikakvih vidljivih simptoma.

Ecommerce Modal Title
Ecommerce Modal Description