Hrana za zdravo srce

Holesterol - neprijatelj našeg srca

Naša tijela dobivaju većinu holesterola iz hrane. Naslage nastaju na stijenkama arterija, a mogu dovesti do širenja arterioskleroze, koronarnih bolesti i hipertenzije. Dakle, fizička aktivnost i pravilna ishrana igraju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu.

Namirnice koje su korisne za srce:

  • Voće i povrće – 5 puta dnevno. U našem svakodnevnom jelovniku trebalo bi biti najmanje pola kilograma voća i povrća. Oni ne samo da su bogat izvor vlakana nego uz to sadrže i antioksidanse (beta-karoten, vitamine C i E). Također sadrže folnu kiselinu i vitamine iz B grupe koji nas rješavaju supstanci koje dovode do arterioskleroze. Najbolje je zeleno lisnato povrće i agrumi.
  • Mliječni proizvodi – 3-4 puta dnevno. Mlijeko, jogurt i svježi sir su odličan izvor kalcijuma, koji pomažu spaliti masne naslage i pomažu u održavanju odgovarajuće tjelesne težine, a to igra i ključnu ulogu u preventivnim mjerama koje se odnose na bolesti srca.
  • Nemasno meso – 3-4 puta sedmično. Govedina, svinjetina i janjetina sadrže sialičnu kiselinu, koju tijelo uglavnom uspješno eliminira, ali se neke čestice mogu ugraditi u stanice krvnih žila i arterija, što može dovesti do kardiovaskularnih bolesti. Dakle, bolje je izbjegavati ovo meso i jesti nemasno, npr. piletinu.
  • Žitarice – 4-5 puta dnevno. To bi trebalo da budu integralni proizvodi, kao što su ražev hljeb, griz, smeđa riža, musli i zobene pahuljice jer su bogate vlaknima. Vlakna apsorbiraju čestice holesterola iz hrane i sprečavaju njihovu apsorpciju u tijelo.
  • Masna morska riba – 3 puta sedmično. Losos, tuna ili sardina su bogate masnim kiselinama omega-3 grupe, koji snižavaju trigliceride u krvi i imaju antitrombocitna svojstva. Najbolje je jesti pečenu ili ribu spremljenu na žaru.

Šta je štetno i kako pomoći sebi

Srce je napregnuto nedostatkom fizičke aktivnosti i hrane bogate holesterolom. Stanje srca se pogoršava pušenjem, ali i raznim drugim supstancama. Bolesti kao što su dijabetes, gojaznost, pa čak i gripa ili depresija mogu oslabiti srce. Pridržavanje posebnih dijeta neće nam pružiti iznenađujuće rezultate, ali u kombinaciji sa zdravim načinom življenja, u velikoj mjeri će utjecati na funkcionisanje našeg krvotoka. Treba imati na umu da se arteroskleroza, koja je jedan od glavnih uzroka bolesti srca, razvija tokom dužeg vremenskog perioda, polako i često bez ikakvih vidljivih simptoma.


Recepti koji bi vas mogli zanimati

Ratatouille – specijalitet od povrća iz Nice

Ratatouille – specijalitet od povrća iz Nice

Recept za Ratatouille, svjetski poznato jelo od povrća, ukusne i zdrave francuske kuhinje.

4 osobe Više od 45 min Jednostavno
Salata s kukuruzom i purećim prsima

Salata s kukuruzom i purećim prsima

Zdravo, ukusno i lagano jelo za ručak ili večeru

2 osobe 30-45 min Jednostavno
Meksička salata s tjesteninom i tunom

Meksička salata s tjesteninom i tunom

Zdrava i hranjiva salata s jedinstvenom mješavinom okusa

2 osobe 15-30 min Srednje zahtjevno
Pečeni svinjski kotleti sa salatom od kukuruza, graška i šunke

Pečeni svinjski kotleti sa salatom od kukuruza, graška i šunke

Pripremite ovaj ukusni odrezak i vaši voljeni će biti oduševljeni!

4 osobe Više od 45 min Zahtjevno
Hrana za zdravo srce

Holesterol - neprijatelj našeg srca

Naša tijela dobivaju većinu holesterola iz hrane. Naslage nastaju na stijenkama arterija, a mogu dovesti do širenja arterioskleroze, koronarnih bolesti i hipertenzije. Dakle, fizička aktivnost i pravilna ishrana igraju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu.

Namirnice koje su korisne za srce:

  • Voće i povrće – 5 puta dnevno. U našem svakodnevnom jelovniku trebalo bi biti najmanje pola kilograma voća i povrća. Oni ne samo da su bogat izvor vlakana nego uz to sadrže i antioksidanse (beta-karoten, vitamine C i E). Također sadrže folnu kiselinu i vitamine iz B grupe koji nas rješavaju supstanci koje dovode do arterioskleroze. Najbolje je zeleno lisnato povrće i agrumi.
  • Mliječni proizvodi – 3-4 puta dnevno. Mlijeko, jogurt i svježi sir su odličan izvor kalcijuma, koji pomažu spaliti masne naslage i pomažu u održavanju odgovarajuće tjelesne težine, a to igra i ključnu ulogu u preventivnim mjerama koje se odnose na bolesti srca.
  • Nemasno meso – 3-4 puta sedmično. Govedina, svinjetina i janjetina sadrže sialičnu kiselinu, koju tijelo uglavnom uspješno eliminira, ali se neke čestice mogu ugraditi u stanice krvnih žila i arterija, što može dovesti do kardiovaskularnih bolesti. Dakle, bolje je izbjegavati ovo meso i jesti nemasno, npr. piletinu.
  • Žitarice – 4-5 puta dnevno. To bi trebalo da budu integralni proizvodi, kao što su ražev hljeb, griz, smeđa riža, musli i zobene pahuljice jer su bogate vlaknima. Vlakna apsorbiraju čestice holesterola iz hrane i sprečavaju njihovu apsorpciju u tijelo.
  • Masna morska riba – 3 puta sedmično. Losos, tuna ili sardina su bogate masnim kiselinama omega-3 grupe, koji snižavaju trigliceride u krvi i imaju antitrombocitna svojstva. Najbolje je jesti pečenu ili ribu spremljenu na žaru.

Šta je štetno i kako pomoći sebi

Srce je napregnuto nedostatkom fizičke aktivnosti i hrane bogate holesterolom. Stanje srca se pogoršava pušenjem, ali i raznim drugim supstancama. Bolesti kao što su dijabetes, gojaznost, pa čak i gripa ili depresija mogu oslabiti srce. Pridržavanje posebnih dijeta neće nam pružiti iznenađujuće rezultate, ali u kombinaciji sa zdravim načinom življenja, u velikoj mjeri će utjecati na funkcionisanje našeg krvotoka. Treba imati na umu da se arteroskleroza, koja je jedan od glavnih uzroka bolesti srca, razvija tokom dužeg vremenskog perioda, polako i često bez ikakvih vidljivih simptoma.