Voće i povrće s neobičnim mogućnostima

 

  Kupus Kuhan ili pirjan s malom količinom ulja imat će pozitivan efekt na tjelesnu formu i probavni sistem sprečavajući zatvor. Zapravo, od svih načina pripreme kupusa, najviše preporučujemo kiseli kupus koji se zasluženo nalazi u skupini revitalizirajuće hrane. Sastojci koji se nalaze u kiselom kupusu imaju karakteristike hrane koja pogoduje detoksikaciji, jača vezivno tkivo te uklanja višak vode iz tijela što je od velike pomoći u borbi s celulitom. Tijelo će postati zategnuto i glatko, a izgledat će i zdravije jer kupus sadrži velike količine vitamina C, kalija, bakra i vrijednih vlakana. Mliječna kiselina sadržana u kiselom kupusu sprečava pojavu nadutosti te obnavlja crijevnu bakterijsku floru. Mrkva Kaže se da mrkva sadrži energiju sunca, a spada u kategoriju najjeftinije prirodne medicinske pomoći. To je prava škrinja s blagom u kojoj možemo pronaći velike količine vitamina B, D i E skupine te većinu karotenoida (koji se u organizmu pretvaraju u vitamin A). Poznato je da mrkva ima izvrstan utjecaj na vid. Ako je kuhate ili pirjate, dodajte jelu čajnu kašičicu ulja kako bi se karotenoidi lakše apsorbirali. Konzumirajući mrkvu svakodnevno, svojoj koži ćete podariti prekrasan i zdravi ten. Osim navedenog, mrkva je bogata kalijem, sumporom, bakrom, željezom, fosforom i jodom koji služe u regulisanju probave, stimulaciji metabolizma te imaju efekt mršavljenja na tijelo. Suho voće i orašasti plodovi Dozvoljeni su, ali samo u ograničenim količinama, jer 100 g ovih grickalica sadrži oko 500 kcal. To je zapravo mnogo, ali dobro je priuštiti sebi nekoliko suhih smokava ili bresaka svaki dan jer su sigurno mnogo zdravije od slatkiša.   Suho voće veliko je skladište vitamina B skupine: orašasti plodovi opskrbit će nas dovoljnim količinama vitamina E i vrijednim mineralima – željezom, kalijem i magnezijem. Osim toga, orašasti plodovi imaju umirujući efekt na živce i pomažu nam da se osjećamo bolje. Sadrže i biljna vlakna koja djeluju stimulativno na metabolizam. Peršun Korijen peršuna može se dugo skladištiti u tamnoj i hladnoj prostoriji, a lišće možemo uzgajati u tegli tokom cijele godine, čime ujedno nadziremo njihovo organsko porijeklo. Peršun sadrži vitamine C i E, te esencijalne masne kiseline, zbog čega je veoma efikasan u borbi protiv bolesti bubrega. Osim toga, ima diuretska svojstva te čisti tijelo od toksina. Konzumiranje peršuna čini kožu glađom te pomaže održati vitku figuru. Zgodno ga je jesti jer je on isto tako prirodni afrodizijak, a ipak izgubimo između 200 i 300 kalorija tokom vođenja ljubavi.