Danas je špinat veoma popularan. Listovi svježeg špinata koriste se kao odlična baza za lagane i hranjive salate, kao i salate koje su upravo u trendu. Špinat se odlično slaže s ostalim povrćem, voćem, sirevima i mesom. Smrznuti špinat ćete lako zavoljeti jer je fantastičan dio smoothija.
100 g špinata – 17 kcal
Sadrži vlakna, kalij, kalcij, fosfor, magnezij, natrij, željezo, cink, mangan, fluor, vitamine C, B1, B2, B6, PP, E, K, folnu kiselinu, provitamin A.
Sigurno željezo
Konzumiranjem špinata unosimo željezo u njegovom prirodnom obliku, dok prilikom uzimanja željeza u farmakološkom obliku treba biti oprezan zbog mogućnosti predoziranja, što je iznimno opasno, pogotovo za djecu.
Ključ za snagu
Špinat je odličan izvor željeza, koji je dio hemoglobina odgovornog za prenos kisika kroz sve stanice tijela i dio sistema odgovornog za proizvodnju energije i metabolizam. Posebno se preporučuje ženama, djeci i mladima tokom faze rasta.
Snaga kostiju
Špinat sadrži rekordne količine vitamina K, koji utječe na snagu naših kostiju.
Konzerva iz crtića
Špinat dolazi iz Perzije. Mauri su ga donijeli u Evropu u 9. vijeku. U Americi je postao jako popularan nakon Drugog svjetskog rata. Ambasador ovog povrća bio je mornar Popaj - crtani lik, koji je uvijek imao konzervu špinata pri ruci. Popaj bi pojeo konzervu špinata u jednom zalogaju i, naravno, nakautiro protivnika.
Špinat puta 10
Špinat je poznat po velikom sadržaju željeza. To je u 19. vijeku prvi izračunao dr. sc. E. von Wolfa, koji je.... pogriješio u stavljanju zareza. Špinat sadrži 10 puta manje željeza nego što je prikazano u njegovim podacima! Greška je primijećena tek 1937. Dobra je vijest za ljubitelje špinata da se on ipak nalazi u samom vrhu liste povrća, ne samo zbog impresivne količine željeza, već i zbog ogromnih količina vitamina C, E, folne kiseline te minerala poput cinka, magnezija i kalija.