100g hrena – 68 kcal Hren sadrži fosfor, sumpor, kalij, kalcij, željezo, natrij, magnezij i vitamine A, B, C i E. Bit zdravlja

  • Hren ima antibakterijski, antivirusni i antigljivični efekat.
  • Potiče metabolizam.
  • Reguliše rad bubrega i poboljšava otpornost organizma.
  • Sadrži više vitamina C od limuna ili narandže, a u antimikrobnim učincima stoji uz luku i bijeli luk.
  • Posebno se preporučuje u prelaznim razdobljima godine kako bi se tijelo snabdjelo potrebnim vitaminima i mineralnim solima.

Izoštrava čula

Naribani korijen hrena sa svojim karakterističnim jakim okusom jedan je od ključnih sastojaka mnogih jela, svježih povrtnih salata, a poslužuje se i s vrhnjem i limunom kao umak za meso te hladnu ili toplu ribu.

Održava svježinu

Zahvaljujući svom prirodnom antibakterijskom svojstvu, hren se koristi u skladištenju hrane. Maslac, meso ili riba umotani u listove hrena ostaju svježi mnogo duže. Razlog tome su upravo antimikrobna svojstva hrena koja sprečavaju razvoj bakterija. Dovodi do suza Ako je hren svjež i jak, tada njegova esencijalna ulja često izazivaju suzenje očiju ili šmrcanje. Nakon takve iritacije dobro je pomirisati krišku bijelog hljeba, što bi trebalo olakšati osjećaj pečenja u očima i grlu. 

100g chrzanu – 68 kcal

Naši recepti

Lako
Srednje
Teško
< 15 Minuta
15 - 45 Minuta
45 45 m i +
  • Ratatouille – specijalitet od povrća iz Nice

    Ratatouille – specijalitet od povrća iz Nice

    Ratatouille (čitaj: ratatuj) jelo je porijeklom iz Nice. Glavni sastojak ovog ukusnog jela je povrće: patlidžan, paprika, paradajz i tikvice. Poslužuje se kao glavno jelo ili predjelo.

  • Njemačka krompir salata

    Njemačka krompir salata

    Postoje različiti načini posluživanja krompir salate. Na jugu Njemačke krompir salata obično se poslužuje topla ili čak vruća, dok se u drugim predjelima poslužuje sobne temperature. Na sjeveru je preferiraju jesti hladnu. Koriste se i razni sosovi za salatu, kao što su: majoneza, kajmak, senf, sirće i vinaigrette.

  • Cheesecake

    Cheesecake

    Najstariji recept za cheesecake je iz 1596. godine kada ga je Anna Alarm prva zabilježila u kuharicu. Osnova je uvijek neslani sir, a dodaju se šećer, jaja i mlijeko, sastojci se pomiješaju i smjesa se peče. Često se dodaje bobičasto voće (maline, kupine, višnje, trešnje, ribizle) i drugo voće (šljive, naranče, grožđice itd.)

Vidi još recepata